1. Geografski položaj na krovu Pinda: Visoravni Grevene
Avdela (aromunski Avdhela, grčki Αβδέλλα) leži na istočnim padinama severnog Pinda, na nadmorskoj visini između 1.250 i 1.350 metara, u prefekturi Grevena u severozapadnoj Grčkoj. Smeštena na platou koji gleda na kanjone i nepregledne šume Nacionalnog parka Valia Kalda („Topla dolina”), Avdela je prirodna osmatračnica koja gospodari planinskim stazama između Tesalije, Makedonije i Epira.
Okružena gustim sastojinama munike, jele i stoletnih bukava, Avdela poseduje surovu planinsku klimu. Zime traju više od pet meseci, sa nanosima snega koji neretko premašuju tri metra. Slično susednoj Samarini, Avdela je bila tipično sezonsko naselje: u oktobru, nakon jesenjih vašara, hiljade stočara i kiridžija sa porodicama i stokom selile su se u ravnice Tesalije oko Larise i Tirnavosa, da bi se u maju vraćale na letnje pašnjake.
2. Istorijski razvoj i slobodarska tradicija
Prvi pisani zapisi o Avdeli potiču s početka 17. veka, mada se smatra da je naselje nastalo znatno ranije stapanjem manjih stočarskih katuna sa padina Vasilice i Smolika.
Kao i druga aromunska naselja na Pindu, Avdela je uživala specifične osmanske povlastice:
- Imala je status slobodnog sela sa seoskim glavarom (muhtarom) i većem staraca;
- Stanovništvo je plaćalo porez na stoku (dželep) direktno carskoj blagajni;
- Selo je dalo mnoge hrabre hajduke (armatole i kradljivce) koji su se borili protiv osmanske samovolje i štitili planinski narod od zuluma;
- U 19. veku Avdela je imala preko 3.000 stanovnika tokom leta, nekoliko crkava, školu i aktivnu čaršiju sa radnjama za preradu vune i kože.
3. Rodno mesto pionira filma: Braća Milton i Janaki Manaki
Avdela je upisana zlatnim slovima u svetsku kulturnu baštinu kao rodno mesto braće Janaćija (Janakija) i Miltona Manakija, prvih filmskih snimatelja na Balkanu i rodonačelnika kinematografije u jugoistočnoj Evropi:
- Janaći Manaki (1878–1954) i Milton Manaki (1882–1964) rođeni su u Avdeli u uglednoj aromunskoj trgovačko-zemljoradničkoj porodici;
- Osnovno obrazovanje stekli su u Avdeli i rumunskoj gimnaziji u Bitolju, gde su pokazali izuzetan dar za crtanje i mehaniku;
- Godine 1898. Janaći otvara prvi fotografski atelje u Janjini, a 1905. braća sele svoj studio u Bitolj, tada prestonicu Bitoljskog vilajeta;
- Iste 1905. godine, Janaći iz Londona donosi čuvenu filmsku kameru „Bioscope 300” (proizvedenu u kompaniji Charles Urban Trading Co.), što je bila prva filmska kamera na celom Balkanskom poluostrvu (danas se čuva u Kinoteci Severne Makedonije);
- Prvi film koji su braća Manaki snimila bila je njihova baka Despina Manaki u Avdeli 1905. godine, dok na drvenom razboju prede vunu. Taj nemi film, poznat pod naslovom „Predilje” (The Weavers), predstavlja prvi filmski snimak u istoriji Balkana;
- U Avdeli i okolnim selima braća Manaki su zabeležila neprocenjive dokumentarne kadrove: seoske svadbe, sabore o Velikoj Gospojini, rad kiridžija, narodne nošnje i verske litije, ostavivši svedočanstvo neprocenjive vrednosti o životu planinskih Cincara s početka 20. veka.
Danas se u Avdeli nalazi spomen-obeležje posvećeno braći Manaki, a međunarodni festival filmske kamere „Braća Manaki” u Bitolju nosi njihovo ime.
4. Tkački zanat, stočarstvo i kiridžijski karavani
Privredni život Avdele bio je tesno vezan za eksploataciju planinskih resursa: 1. Kiridžije i karavani: Avdelski kiridžije bili su čuveni po prevozu soli i građe. Njihovi tovari kretali su se strmim usecima Pinda, prenoseći jelovu i bukovu građu iz šuma Valia Kalde do jadranskih brodogradilišta i varoši u unutrašnjosti; 2. Prerada vune: Na stotinama ručnih razboja žene iz Avdele tkale su čuvene avdelske gubere, šarene pojaseve, bisage i torbe. Ovi predmeti, izuzetne likovne lepote i geometrijskih šara, bili su traženi na vašarima u Elasoni i Larisi; 3. Mlekarstvo: Bačije na Vasilici proizvodile su stotine tona belog pindskog sira u salamuri i tvrdog kačkavalja koji je čuvan u dubokim planinskim pećinama na konstantnoj temperaturi.
5. Prosvetni pokret i rumunska škola Apostola Margarita
Tokom druge polovine 19. veka, Avdela je postala jedno od glavnih žarišta aromunskog prosvetnog i nacionalnog preporoda:
- U selu je delovao Apostol Margarit (1832–1903), rodom iz Avdele, vodeći aromunski pedagog, pisac i inspektor rumunskih škola u Osmanskom carstvu;
- Margarit je 1867. godine u Avdeli osnovao prvu modernu školu na aromunskom i rumunskom jeziku, koja se suprotstavila dominaciji helenizacije;
- Otvaranje ove škole podstaklo je osnivanje aromunskih škola širom Makedonije i Epira, uz podršku rumunske vlade i uz priznanje osmanskih vlasti (ferman o priznanju aromunskog miljeta iz 1905. godine);
- U Avdeli su radile i muška i ženska škola sa bogatom bibliotekom, gde su se školovale generacije učitelja i intelektualaca.
6. Sakralno nasleđe i seoski praznici
Centar duhovnog života sela je Crkva Svetog Nikole, podignuta početkom 19. veka od klesanog granita, sa prelepim drvenim ikonostasom i prostranim tremom pod kojim su se održavali seoski zborovi.
Glavni praznik sela je Velika Gospojina (15. avgust), kada se selo puni životom. Na centralnom seoskom trgu, pod senkom stoletnih platana, igra se tradicionalno kolo, gde se pevaju pesme o hajducima, kiridžijama i rodnom kraju.
7. Avdela danas
Tokom 20. veka selo je stradalo u Drugom svetskom ratu i Građanskom ratu, kada su mnoge kuće spaljene. Međutim, ljubav Avdeljana prema zavičaju nikada nije ugasla.
Danas je Avdela obnovljeno, atraktivno planinsko selo sa desetinama obnovljenih kamenih kuća, pansiona i tradicionalnih kafana. Nalazi se na rubu Nacionalnog parka Pindos (Valia Kalda) i privlači planinare, botaničare i ljubitelje divljih planina, dok sećanje na braću Manaki i njihovu baku Despinu čuva ponos ovog planinskog bastiona.
Izvori i bibliografija
- Manaki, Milton & Janaki: Arhiv fotografija i filmova 1898–1940, Kinoteka Severne Makedonije, Skoplje.
- Wace, Alan J. B. & Thompson, Maurice S.: The Nomads of the Balkans, London, 1914.
- Koukoudis, Asterios: The Vlachs: Metropolis and Diaspora, Thessaloniki, 2003.
- Popović, Dušan J.: O Cincarima, Beograd, 1937.
- Kahl, Thede: Aromanians of Grevena: History, Culture and Migration, Vienna, 2001.